G. K. Chesterton: OTAC ZAPADNE KULTURE
(Naklada Istina, Zagreb 1939.)
Sv. Toma protiv platonizma i bizantizma daje i tijelu u filozofiji i životu mjesto, koje ga ide po razumu i kršćanskoj vjeri: njegovo umovanje kreće se oko dvaju polova, tj. Realističkog aristotelizma i kršćanske dogme o Utjelovljenju. Za sv. Tomu je svijet djelo Umjetnika, ne iluzija kao za azijsku (indijsku filozofiju) i moderne njemačke sofiste (str. 130.). Zato treba da se vratimo logici i realističkom, zapadno-evropskom, gledanju svijeta. To hoće Chesterton. Luthera, koji je mrzio grčku filozofiju i uopće razum (str. 138.) te namjesto razuma postavio "sugestiju" ličnoga (str. 140.), koji je spalio Sumu i "započeo novu eru" (ibid.), koji dakle započinje eru nihilizma razuma i volje, dakle eru sadašnjice, zove naš pisac "prvim barbarizmom" (str. 139.). Tako pisac svim tim duhovitim izlaganjima, pointama latinskim, nijansiranjem i distingviranjem (možda za neke zastarjelim, ali neophodno potrebnim i svuda fatalnim, ako se propusti) vodi čitatelja do uvjerenja, da je doista otac naše kulture Toma, da je on predstavlja, i da kao što on jest "otac zapadne kulture", ta zapadna kultura treba da se na njegova načela i vrati.
Vrlo simpatične misli, misli, koje su jedina medicina naših dana: portrait Tome u par crta, snažnih i bitnih – to eto sadržaje novo djelo Chestertonovo prevedeno na hrvatski. Pravo ima francuz Ernest Seillére, kad svu modernu krizu datira od proskripcije razuma. Svuda se glorificira osjećaj, nagon i slično. Sve, što je mutno, maglovito, iracionalno, a to sve onda ima razorne posljedice. Za Seilléra je ovo glorificiranje osjećaja, koji počinje od Rousseau-a, naturizam u praksi isto što i imperijalizam. Samo razum vidi, sudi, kadar je, da izbjegava sukobe, a sile iracionalnoga elementa u čovjeku vode u krvave sudare i katastrofe. U evropskoj ludoj kući čini se da ne bi škodilo opet malo razuma! Na to nas poziva, da naime opet udomimo u našoj sirotici Evropi i razum, knjiga Chestertonova o sv. Tomi.
Dr. D. Č.
Izvor: HRVATSKA SMOTRA, broj 7/8 iz 1939. godine